:: PROJEKAT
Mon – 29 Unapređenje mjera za samozapošljavanje
:: DONATOR
Ministarstvo inostranih poslova Savezne Republike Njemačke
:: REALIZACIJA / BUDŽET
10.08.2004 – 28.02.2005. :: € 144.000
:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA
Ekonomski razvoj Crne Gore pokazuje prve tendencija poboljšanja; tako je bruto društveni dohodak 2002. god. opet dostigao 63 % predratnog nivoa nakon desetogodišnjeg opadanja (2000. god. je iznosio 60 %). Realan privredni rast za 2003. god. procijenjen je na 1,5 %. Između ostalog, pored visokog budžetskog deficita i velikog inostranog zaduženja inflacija i nezaposlenost su problem koji je sputavao ekonomski razvoj.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore broj lica koji su evidentirani kao nezaposleni iznosio je u novembru 2003. god. 72.544, sto je značajno smanjenje u odnosu na 2000. god. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore broj nezaposlenih lica u novembru 2003 god. iznosio je 72.544, sto je značajno smanjenje uporedjeno sa situacijom 2000. god. 2003. godine otvoreno je ukupno 25.130 novih radnih mjesta prema podacima Zavoda za zapošljavanje. Ipak, nezavisni posmatrači polaze od toga, da se u većini slučajeva radi o legalizaciji već postojećih radnih mjesta lica koja su prethodno bila zaposlena u sivom sektoru uslijed zakonskih promjena vezanim za plaćanje socijalnih doprinosa; i dalje ostaje pod znakom pitanja, da li će ti legalizovani radni odnosi biti trajni ili će zaposleni nakon kratkog vremena biti opet odjavljeni. Institut za strategiske studije navodi stopu nezaposlenih za 2002. god. u visini od 23,25 %, a za 2003. god. u visini od 21 %.
Dakle, sve u svemu može se reći da se ekonomija Crne Gore još uvijek nalazi u kritičnom stanju. Naročito zabrinjavajuća je okolnost da se kod većine nezaposlenih radi o mladim ljudima, t.j. na produktivnijim članovima društva. Prema istraživanju jednog nezavisnog instituta za istrazivanje (Research Institute for the Stratetic Study Prognosis), 70 % nezaposlenih u Crnoj Gori su mladi od 30 godina. Broj nezaposlenih koji su rođeni poslje 08.12.73. god. trenutno iznosi 29.610 prema aktuelnim podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore.
Loša ekonomska situacija države odražava se i na životne uslove stanovništva. Prema podacima Ministarstva za rad i socijalno staranje trenutno 12,2 % stanovništva Crne Gore živi za manje od € 116,00 mjesečnog prihoda što je ispod apsolutne granice siromaštva. Stopa siromaštva najmanja je među domicilnim stanovništvom (9,6 %), znatno veća je među Romima (52,3%), izbjeglicama (38,8 %) i raseljenim licima ( 38,6). Ipak, mora se uzeti u obzir da Romi, izbjeglice i raseljena lica čine samo 27,5 % siromašnih u Crnoj Gori, dok su 72,5 % siromašnih domicilno stanovništvo.
Od kraja ratova na Balkanu i povratka kosovskih Albanaca na Kosovo u Crnoj Gori još živi ukupno oko 14.000 bosanskih i hrvatskih izbjeglica kao i 18.000 osoba, koje su izbjegle sa Kosova. Pod trenutnim uslovima povratak raseljenih lica sa Kosova se ne može ostvariti. Na isti način se može računati, da se veći dio izbjeglica neće vratiti u njihovu domovinu. Iz tog razloga se naročito raseljeni dio srpskog stanovnistva trudi, da se integrise u društvo Crne Gore. Crnogorska Vlada polazi od toga, da će većina raseljenih lica kao i izbjeglica iz ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ostati u zemlji.
Jedno istraživanje koje je Help proveo o efikasnosti programa (Feasibility Study on Income Generating Activities for ECHO-Beneficiaries in Montenegro; istraživanje na webpagu od Help-a) u januaru 2001. godine pokazuje, da se mogućnosti zaposlenja i mjera samozapošljavanja gledaju kao najvažnija opcija, da se poboljša socijalna i ekonomska situacija izbjeglica i raseljenih lica.
U periodu od jula 2001. godine do januara 2002. godine Help je sprovodio jedan pilot program u okviru kojeg su se socijalno ugroženima, izbjeglicama i raseljenim licima stavila na raspolaganje faktori za proizvodnju (prosječna vrijednost po podnosiocu zahtjeva : DM 1.600,00), koja su im omogućila da kroz samostalni rad obezbjede svoje izdržavanje.
Rezultati tih mjera su bili izuzentno ohrabrajući. Pored čistog ekonomskog dobitka ovo se mora prije svega vidjeti kao odličan rezultat poboljšanja socijalnog statusa kao i sa tim povezanog većeg samopouzdanjea korisnika.Većina korisnika se angažovalo u zanatskom sektoru, uz pratnju sektora usluga i poljoprivrede. Pošto je jedan veoma veliki dio korisnika kao raseljena lica još uvijek živio u kolektivnim centrima pretežno su bile izabrane aktivnosti, koje su se mogle obavljati nezavisno od stalnog radnog mjesta.
Još jedan projekat te vrste sproveden je 2003. god. pomoću sredstava Ministarstva inostranih poslova u okviru Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu. I ta mjera završena je sa velikim uspjehom u okviru previđenog vremenskog trajanja projekta. I dalje postoji velika potražnja za tom vrstom direktne pomoći za ekonomski i socijalno ugrožena lica, a i potreba za pomoć socijalnim institucijama biće i u buduće znatna.
Takav projekat se može staviti u kontekst sa „Strategijom za razvoj i smanjenje siromaštva u Crnoj Gori“, koju je Vlada usvojila u novembru 2003. god. Ukupni troškovi za realizaciju tog plana iznose € 440 milona.
Za smanjenje siromaštva samo onih koji žive ispod apsolutne linije siromaštva (12,2 % stanovnistva Crne Gore) prema procjeni troskovi iznose € 38 miliona godišnje. Pri tome treba voditi računa o tome da za trajno poboljšanje životnih uslova u Crnoj Gori treba uzeti u obzir i veliku grupu ljudi koji žive samo nešto malo iznad linije siromaštva.
Dakle, i 2004. god. HELP cć sprovesti dalje mjere koje će omogućiti ugroženim ljudima da sebi obezbjede izvor prihoda pomoću sopstvenog rada.
Ukupno 100 porodica će dobiti sredstva za proizvodnju (masine, životinje, uređaje itd.), koja će im omogućiti da u buduće sami snose svoje troškove izdržavanja. Ciljna grupa se sastoji od izbjeglica i raseljenih lica, kao i socijalno ugroženih. Uslijed povećanja cijena proteklih godina uračunaće se faktori za proizvodnju u vrijednosti od prosječno 950,00 Eura po slučaju.
Korisnici su duzni da 15 % vrijednosti od dobijenih sredstava za proizvodnju u gotovini vrate i da se obavežu da 10 radnih sati odrade u korist projekata zajednice. Sredstva dobijena nazad od korisnika će se upotrebiti za projekte zajednice odnosno investicije u javne ustanove.
Ukupni troškovi projekta iznose € 144.000.
