:: PROJEKAT
Mon –36 Smanjenje siromaštva kroz podršku aktivnostima samozapošljavanja/otpočinjanja biznisa i socio-ekonomska integracija izbjeglih i raseljenih lica
:: DONATOR
Švajcarska Agencija za Razvoj i Saradnju/njemačko Ministarstvo inostranih poslova
:: REALIZACIJA / BUDŽET
April 2005 do Decembar 2006
:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA
Šire informacije
Ekonomski razvoj Crne Gore pokazuje prve znake poboljšanja; u 2002-oj godini bruto društveni proizvod je dostigao 63% (godine 2000-te je iznosio 60%), nakon decenije regresije. Stvarni ekonomski razvoj u 2003-oj godini je procijenjen na oko 1,5%. Pored ostalog, stvari koje ugrožavaju ekonomski razvoj su veliki budžetski deficit, visoki dugovi prema inostranstvu, inflacija i nezaposlenost.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, broj nezaposlenih je u novembru 2003. iznosio 72.544, a u maju 2004. broji 68.990, što predstavlja značajno smanjenje u poređenju sa situacijom u 2000.-oj godini.U 2003-oj godini, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, otvoreno je 25.130 novih radnih mjesta. Međutim, zbog promjene zakona koji reguliše plaćanje doprinosa za socijalno osiguranje, nezavisni posmatrači su mišljenja da se u najvćem broju slučajeva radi o legalizaciji postojeći radnih mjesta za lica koja su bila zapošljena u neformalnom sektoru. Institut za strateške studije procjenjuje stopu nezaposlenosti u 2002-oj godini na 23.25%, a u 2003- oj na 21%.
Sve u svemu, uprkos pozitivnim signalima koje smo pomenuli može se reći da je crnogorska ekonomija još uvijek u teškom položaju. Činjenica da mladi, koji su najproduktivniji dio društva, čine najveći broj nezaposlenih, stavara posebnu zabrinutost. Nezavisni Institut za strateške studije i prognoze je objavio da je 70% nezaposlenih u Crnoj Gori mlađe od 30 godina. Broj nezaposlenih rođenih poslije 08.12.1973. trenutno iznosi 29.610, na osnovu podataka Zavoda za zapošljavanje Crne Gore.
Kritična ekonomska situacija je takođe uticala na uslove života stanovništva. Na osnovu podataka Instituta za strateške studije i prognoze, stopa siromaštva u zemlji iznosi 12,2% uključujući tu Rome, Aškelje i Egipćane, kao i izbjegla i raseljena lica. Stopa siromaštva među domicilnim stanovništvom je u nekoj mjeri niža i iznosi 9,6%. Stopa siromaštva je višestruko viša među RAE (do 60%), izbjeglicama (do 48%) i raseljenim licima (do 46%) u poređenju sa lokalnim stanovništvom. Ukupno jedna trećina stanovništva u Crnoj Gori je veoma blizu krajnje linije siromaštva. Procenat ekonomski ugroženih lica i onih koji nijesu materijalno obezbijeđeni je značajno veći među RAE, izbjeglim i raseljenim licima ( od 69% za izbjeglice do 76% za RAE).
Nakon završetka rata na Balkanu i povratka kosovskih Albanaca na Kosovo, ukupno 13.000 izbjeglica, kao i 18.000 raseljenih lica sa Kosova živi u Crnoj Gori. Povratak raseljenih lica na Kosovo u sadašnjim uslovima nije izvodljiv. Takođe, veoma je vjerovatno da se veliki broj izbjeglica neće vratiti u svoje domove. Iz tog razloga, uglavnom srpski dio izbjegličke populacije pokušava da se integriše u crnogorsko društvo.
Studija o izvodljivosti koju je sproveo HELP 2001. godine je pokazala da su samozapošljavanje i mogućnost stvaranja prihoda najvažnija prilika za poboljšanje socio-ekonomskog položaja izbjeglih i raseljenih lica. Ovaj tip aktivnosti se potpuno uklapa u strategiju u nacrtu “Strategija za razvoj i smanjenje siromaštva u Crnoj Gori” koju crnogorska Vlada treba da finalizira. Ukupna vrijednost realizacije ovog plana iznosi 440 miliona Eura za sljedeće tri godine.
Između ostalog, stratreški pristup smanjenju siromaštva predviđa stvaranje preduslova za samoodrživi i uravnoteženi ekonomski razvoj koji će umanjiti stopu siromaštva među ekonomski ugroženom populacijom i osigurati socijalnu stabilnost. Takođe, cilj je i smanjenje stope siromaštva među izbjeglim i raseljenim licima, kao i među Romskim stanovništvom, čija je stopa siromaštva daleko viša u odnosu na lokalno stanovništvo, kao što je navedeno.
Nalaženje trajnog i održivog rješenja za izbjegla i raseljena lica, stoga, postaje jedan od ciljeva Vlade. Projekti samozapošljavanja prdstavljaju najbolji način za njihovu integraciju u društvo, kao što je pokazala HELP-ova studija iz 2001. godine, jer se njima rješava jedan opd najurgentnijih problema- zapošljavanje. Projekti ove vrste ojačavaju sposobnost za samofinansiranje ljudi koji su, u najgorem slučaju, bili zavisni od pomoći duže od jedne decenije.
Štaviše, orijentacija prema projektima samozapošljavanja kao jednim od najvažnijih i izvodljivih sredstava za borbu protiv siromaštva je u skladu sa ključnim Milenijumskim ciljevima UN za razvoj koji ima za cilj iskorjenjivanje osnovnih oblika siromaštva stvaranjem uslova za zapošljavanje, unaprijeđivanjem zdravstvene zaštite, obrazovanja, stanovanja, zaštite životne sredine, promocije jednakosti polova, rješavanje urbanih i ruralnih aspekata siromaštva i rad na ostvarivanju osnovnih ljudskih prava.
Opis projekta
Cilj projekta je smanjenje siromaštva u Crnoj Gori. Ovo će biti postignuto kroz materijalnu i drugu podršku za aktivnosti samozapošljavanja i otpočinjanje biznisa. Obezbjeđenje materijalnih inputa u kombinaciji sa odgovarajućim stručnim osposobljavanjem i pravnim savjetovanjem će stvoriti prijeko potrebne prilike za zapošljavanje najsiromašnijeg dijela crnogorskog stanovništva. Program je usmjeren prema naugroženijim grupama stanovništva (izbjeglim, raseljenim licima, invalidima, Romima, seoskom i neobrazovanom stanovništvu) koji žele da budu vlasnici svojeg razvoja sa tačno određenom vizijom svoje budućnosti i specifičnim planom za ostvarenje ovog cilja. Osposobljavanje odabranih korisnika da steknu bolji položaj na tržištu rada i da ostvaruju prihod će povećati šanse za zapošljenje i, na kraju, smanjiti nivo siromaštva u Crnoj Gori.
Kao posljedica procesa tranzicije, poreskih opterećenja i ostalih razloga, siva ekonomija je široko rasprostranjena i čini oko 30% BDP u Crnoj Gori. Siva ekonomija se pojavljuje u svim mogućim oblicima koji su karakteristični za zemlje u tranziciji i nerazvijene zemlje. Procjenjuje se da najmanje između 50.000 i 70.000 radi ilegalno u sferi sive ekonomije. Dok siva ekonomija ima negativan uticaj na ukupan ekonomski razvoj i direktno smanjuje kompetitivnst među onima koji djeluju u okviru formalne ekonomije, ona istovremeno stvara najlakši (a za izbjeglice i jedini) pristup tržištu rada za najsiromašnije članove društva. Stoga je izazov u tome da se dvije stane što više približe, tj. da se novo zaposleni ubijede da, naposljetku, rade u okviru formalne ekonomije. Iz ovog razloga, svi potencijalni korisnici će biti upćivani na to u okviru postojeće mreže lokalnih biznis centara Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća koji rade u okviru opština.
Najuspješnij korisnici projekta će, na kraju, zaposliti više radnika i time stvoriti nova radna mjesta i stvoriti pozitivan rezultat za veći broj indirektnih korisnika projekta. Ovo će doprinijeti smanjenju siromaštva u Crnoj Gori na višem nivou.
Projekat se bazira na iskustvima iz velikog broja projekata samozapošljavanja koje je u protekle tri godine HELP implementirao u Crnoj Gori, kao i u Srbiji i BiH. U najvećem dijelu projekata je direktno rađeno sa krajnjim korisnicima, dok se u Srbiji u 2003/04 godini radilo sa socijalnim ustanovama uz finansiranje od strane ECHO-a. Motivacija i spremnost korisnika da učestvuju u projektima se pokazala kao izuzetno visoka. Strategija za podršku njihovim idejama za samozapošljavanje u cilju njihovog osposobljavanja da budu nezavisni od vladine i humanitarne pomoći se pokazala kao djelotvorna i uspješna što je potvrđeno i sa evaluacijama rađenim na kraju svakog projekta. Dodatni rezultati su postignuti na lokalnom nivou preko implementacije manjih projekata i integracija odabranih korisnika u lokalnu zajednicu.
Imajući u vidu socio-ekonomsku situaciju u Crnoj Gori, interesovanje za izvođenje projekata samozapošljavanje je veoma veliko. Iskustvo iz prethodnih godina pokazuje da interesovanje prevazilazi raspoloživa sredstva.
Implementacija ovog projekta za sobom povlači iskustva iz prethodnih programa samozapošljavanja implementiranih od strane HELP-a u zemljama zapadnog Balkana, kao što je već pomenuto. Međutim, ovo ne znači da će se iste aktivnosti raditi na isti način kao što je to bilo u proteklom periodu. Iz prethodnih iskustava i izmijenjenih uslova strategija će se mijenjati da bi što više odgovarala kako potrebama korisnika, tako i razvoju zemlje.
Kao što je već navedeno, najvažnije je da se socijalno ugrožene grupe koje žele da budu ekonomski aktivne približe formalnoj ekonomiji. Pristup ovom programu se isključivo može ostvariti preko lokalnih biznis centara u određenim opštinama. To obezbjeđuje jedinstvenu priliku za prvi kontakt sa zvaničnom organizacijom i osnovu za propagiranje legalizacije ekonomskih aktivnosti, kao i ostalih usluga koje su dostupne u formalnom sektoru. Najvažniji je pristup informacijama o dobijanju mikro/kreditnih sredstava za najuspješnije korisnike, kao i šanse za stručno osposobljavanje.
Odabrani korisnici će biti podržani u formi grantova u prosječnoj materijalnoj vrijednosti od 1.200 Eura.
Ciljna grupa se sastoji od nezaposlenih izbjeglih i raseljenih lica i ostalih socijalno ugroženih osoba sa zdravim idejama za samozapošljavanje, motivacijom osnovnim sposobnostima i ostalim preduslovima za otpočinjanje i razvoj ekonomske aktivnosti u cilju samozapošljavanja i ostvarivanja prihoda za svoje domaćinstvo. Odabranim korisnicima će biti obezbijeđena materijalna sredstva; takođe, namjera je da se korisnicima obezbijedi stručno osposobljavanje u vidu inividualnog savjetovanja. Ekspertska pomoć i podrška će takođe biti pružena pri legalizaciji, odnosno odabira odgovarajućeg načina za njihove pojedinačne djelatnosti. Posebna pažnja će se posvetiti obrazovanju o pravnim aspektima biznisa- počev od registracije, poreskih obaveza, regulisanju statusa zaposlenih itd.
Svi materijalni inputi će biti stavljeni na raspolaganje u vidu grantova, ali HELP tu uključuje snažnu komponentu “socijalne otplate”. Korisnici će biti u obavezi da otplate 15% vrijednosti granta u gotovini. Ova se otplata, obično, radi nakon predaje materijalne pomoći obezbijeđene u okviru ovog programa. Dio sredstava prikupljenih na ovaj način će biti korišćen za razne aktivnosti obučavanja, dok će se preostali dio koristiti za implementaciju manjih projekata u pojedinim opštinama. Pored toga, korisnici su u obavezi da odrade 10 sati dobrovoljnog društveno korisnog rada. Društveno korisni radovi će biti određeni u saradnji sa opštinama i ostalim javnim ustanovama; mogu se sastojati od vršenja manjih popravki u javnim ustanovama kao što su škole, čišćenje javnih površina, donacije određene opreme ustanovama od javnog interesa itd. Stoga, ovaj projekat na reprezentativan način povezuje ekonomsku podršku za motivisane i sposobne osobe sa socijalnom komponentom namijenjenom onima koji ne mogu pomoći samima sebi usljed hendikepa, starosti ili drugih razloga.
Uopšteno, sve aktivnosti samozapošljavanja (zanati, trgovina, usluge, poljoprivreda) mogu biti podržani u zavisnosti od raspoloživih sredstava i ekonomskog potencijala svakog pojedinačnog slučaja. Domaćinstva samohranih majki će se tretirati kao prioritetni slučajevi.
Projekat će podržati osobe sa zdravim idejama za biznis radi počinjanja ili proširivanja ekonomskih aktivnosti koje će im biti dovoljne za ostvarivanje prihoda. Ovo mogu biti manje radionice (sve vrste zanatskih radova, kao što su bravarija, stolarija, električari itd.), ribarstvo, krojačke radnje, mini farme, proizvodnja sira, sušenje ljekovitog bilja, mini pekare, pakovanje i slično. Ukupno 200 korisnika, uključujući tu izbjegla i raseljena lica, kao i lokalno socijalno ugroženo stanovništvo će biti uvršteno u ovaj projekat.
Odabir korisnika
Korisnici će biti odabirani u dvije faze. Svi upitnici će biti pregledani od strane Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća. Ova agencija će ocjenjivati ekonomsku održivost predložene ekonomske aktivnosti iz čisto ekonomske perspektive i, takođe, ocijeniti da li su u skladu sa nacionalnim planovima za razvoj iz određenih oblasti. U drugoj fazi, HELP-ovo osoblje zajedno sa predstavnicima lokalnih biznis centara će vršiti kućne posjete onim korisnicima koje je odredila agencija – radi ocjenjivanja situacije u domaćinstvu i daljeg pojašnjenja predložene ekonomske aktivnosti.
Saradnja sa drugim partnerima
Ostavrena je bliska saradnja sa Direkcijom za razvoj malih i srednjih preduzeća, kao i sa lokalnim biznis centrima u opštinama koje su obuhvaćene projektom. Međutim, saradnja je uglavnom bila ograničena na proces selekcije korisnika i na vježbe monitoringa koje se izvode nakraju projekta. HELP sada predlaže intenziviranje ove saradnje i uključivanje drugih partnera u cilju obezbjeđenja dalje pomoći korisnicima, npr. pomoć u savjetovanju radi njihovog osposobljavanja da vremenom postanu nezavisni i samodrživi, koristeći maksimalno svoje kapacitete.
Neke od dodatnih usluga koje æe biti ponuðene u okviru ovog projekta su:
– obezbjeđivanje stručnog osposobljavanja i treninzi osmišljeni na taj način da u potpunosti odgovaraju individualnim potrebama korisnika uključenim u projekat, na osnovu detaljne ocjene korisnika i poznavanja trendova na tržištu.
– Obezbjeđivanje pomoći u individualnim marketinškim radnjama i istraživanju tržišta za korisnike koji su registrovali svoju novu aktivnost, ili unaprijedili postojeću.
– Pomoæ kod novootvorenog biznisa u cilju stvaranja boljeg uvida i razumijevanja lokalne ekonomije , kako za pojedinačne aktivnosti koje se razlikuju od jednog do drugog korisnika, tako i za opšte ekonomske trendove.
– Organizovanje pružanja pomoæi za biznise koji se suoèavaju sa specifiènim problemima tokom sprovoðenja aktivnosti.
– Prouèavanje uslova potrebnih za registraciju aktivnosti korisnika i pružanje podrške u ovom procesu.
– Proučavanje mogućnosti dobijanja mikro kredita za korisnike, u slučaju da razvoj te aktivnosti iziskuje dodatne investicije.
