Obrazovanje i politička zastupljenost Roma, ključne su preporuke koje su Romi, predstavnici ministarstava i Vlade Sjeverne Makedonije, prenijeli crogorskoj grupi koja je posljednje sedmice februara, u organizaciji Help-a boravila u studijskoj posjeti Skoplju.
Aktivnosti su realizovane kao dio regionalnog projekta „Inkuzija i ekonomsko osnaživanje u državama Zapadnog Balkana“ koje finansira njemačka vlada.
Sjeverna Makednija broji veliku romsku zajednicu od oko 50.000 stanovnika, i već od 90-tih godina prošlog vijeka ima cijelu opštinu Šuto Orizari sa većnskim romskim stanovništvom, kojom upravljaju sami Romi. Njihov prvi romski gradonačelnik, potom poslanik u dva mandata u Sobranju, sada zamjenik ministra za politički sistem Nedžet Mustafa bio je jedan od domaćina u ministarstvima, vladi i institucijama sistema sa kojima su razmijenjena mišljenja o položaju Roma na Zapadnom Balkanu i uspješnim modelima inkluzije.
Help je iz Crne Gore u Skoplje odveo predstavnike romske zajednice u Crnoj Gori, Romskog svajeta i CAREP-a, RE medijatora, prve Demokrtske partije Roma u Crnoj Gori, crnogorskih ministarstava ljudskih i manjinskih prava, zdravlja, socijalnog staranja, unutrašnjih poslova, urbanizma i prostornog planiranja, kao i predstavnike Javnog servisa RTCG – svih institucija sa kojima Help više od dvije decenije sarađuje u cilju poboljšanja ekonosmko-socijalnog položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori i njihove pune inkluzije u društvo.
Već više od dvije decenije vlasti Sjeverne Makedonije, razvijale su različite modele inkluzije relativno velike romske zajednice u toj zemlji, oslanjajući se na relevantne evropske prakse i zakondovastvo. Rezulatati su takvi da danas preko 300 danas na različitim novoima učestvuje u državnoj i lokalnoj vlasti.
„Za proteklih 20 godina učestvovanja u implementaciji evropskih politika uspjeli smo da promijenimo mentalitet. Preko 300 Roma danas na različitim novima učestvuje u izvršnoj vlasti, nema ministarstva u kojem ne rade Romi, ponegdje i do 10 njih“, rekao je Mustafa Nedžati, zamjenk ministra.
Romi u Sjevernoj Makedoniji u ovom momentu od svojih političkih predstavnika, imaju savjetnika premijera Sefera Drijašija, koji je i Nacionalni koordinator za Rome, i koji je delegaciju iz Crne Gore na studijskoj posjeti ugostio u plenarnoj sali Vlade, ministra za odnose među zajednicama, ministra bez porfelja, zamjenika ministra za lokalnu samoupravu i zamjenika ministra za politički sistem.
„Izuzetno je značajna naša uključenost u rad na pregovaračkim poglavljima 19 i 23 u procesu proistupanja EU. A vlada Sjeverne Mkedonije je posebenu važnost kada je o inkluziji Roma riječ stavila na političku zastupljenost i obrazovanje. Vlada je za 2024/25 opredijelila 200 stipenija da srednjoškolce. Poseban fokus od 2011 je i na legalizaciji nelegalno izgrađenih objekata. Iz našeg iskustva možemo reći da je od izuzetnog značaja izboriti se da se prilikom izrade državnog budžeta jasno izdvoje i preciziraju sredstva namijenjena za Rome, da bi se u te svrhe i iskoristila – na državnom i lokalnim nivoima„, naveo je Drijaši.
Za postizanje ovakve zastupljenosti Roma u insitucije sistema, prema ocjeni sagovornika u Skoplju, ključne se bile dvije stvari: rad na podizanju kvaliteta obrazovanja Roma , kao i političko angažovanje koje im je osiguralo da se romski glas čuje na mjestima na kojima se odlučuje, a time i osigura ulazak u državni i lokalne budžete sredstava za inkluziju Roma.
Predškolsko obrazovanje u Sjevernoj Makeoniji počelo 2006. godine. Kao rezultat danas u prosjeku ima 250 do 300 romskih studenata godišnje na fakultetima. Predškolsko obrazovanje se implementira u ukupno 21 opštini kojima živi romska populacija, prosječno oko 400 djece iz zajednice ga godišnje pohađa, i u velikoj je mjeri besplatno za porodice koji primaju socijalnu pomoć, za hraniteljske porodice ili samohrane roditelje.
Osnovno, ali i srednje obrazovanje u Sjevernoj Makedoniji je zakonska obaveza, a prema riječima Arabele Iljas, koordinatorke za Rome za javne obrazovne politike, u ministarstvu obrazovanja, zahvaljući osiguranom budžetu za obrazovanje Roma u iznosu od 30 posto, ukušnog bužeta za prosvetu, đacima i studentima iz romske populacije osigurane su stipendije tokom školovanja.
Sjeverna Makedonija ima i poseban Nacionalni plan za Romkinje – koji je urađan na osnovu preporuka Savjeta Evrope, a koji nema niti jedna druga država regiona, naglasila je pomoćnica ministra za socijalnu politiku i demografiju Mabera Kamberi.
„To je urađeno i na temelju zakona o jednakim prilikama i rodnoj ravnopravnosti usvojenom još 2006. Prema evropskoj evidenciji S. Makedonija ima 54 posto dobre zakonske regulative koja se odnosi na prava : budžetsko planiranje rodno odgovornih politika, 40 posto kvote za učešće u političkom životu, implementacija obaveza iz Istanbulske konvencije, Poznanske deklarcije. Imamo i Department za jednake prilike, koji je posebno fokusiran da se Romkinjama osigura : jednak pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvu i stanovanju“, navela je Kamberi.
Problem evidencije i rješvanja statusa osoba bez dokumenata, što je i jedan od problema sa koima se Crna Gora suočava kada je riječ o Romima, vlasti u Skoplju riješile su i rješavaju sistemski, usvajenjem zakona za lica neevidentorana u matičnoj bazi, i izmjenama zakona o matičnoj evidenciji, zakon o ličnoj karti i zakona za strance, dok svako novorođen dijete bez obzira na status roditelja mora biti upisano u matični registar. Ovakvo rješenje omogućilo je da više stotina osoba dobije pristup socijlanoj zaštiti, zdravstvenom osiguranju, obrazovanju i pravu na zapošljavanje. Proces rješvanja problema sa dokumenatcijom pomažu nevladine organizacije koje pružaju pravnu pomoć, kao i UNHCR.
Za rješavnje socijanog stanovanja i komunalne infratrukture , država se zadužila kod Evropske banke za obnovu i razvoj. Kako su naveli po 22 stana u 33 opštine su pripala Romima, iako , prema riječima ministra za socijalne politike Fatmira Limanija još uvijek ima veliki broj Roma koji žive u nezadocvoljavajućim uslovima, gdje u 25 kvadrata živi po 7 do 9 članova porodice.
I pored naizgled dobrog modela inkluzije, Romi i Romkinje se i dalje susrijeću sa visokim stepenom diskrimicije, protiv čega se bori nezavisna Komisije za borbu protiv diskriminacije.
Komisija, prema riječima njenog predsjednika Dinka Berazarovskog, ima autoritet na nacionalnom nivou, i iako njene preporuke i zaključci nijesu pravno obavezujući imaju snažan uticaj zbog stečenog kredibiliteta. Članovi Komisije njih sedam biraju se u parlamentu (Sobranju), na osnovu javnog poziva.
Do sada su imali 29 predstavki.
„Primjera radi za jedan slučaj smijenjen je direktor u Bitolju, zatim su kažnjena dva ministarstva jer romska djeca nijesu primljena u školu zato što su Romi ( slučajevi u Štipu i Bitolju) a slučaj je došao i do Strazbura gdje je potvrđena diskriminacija, a škole dobile obavezu da urade planove o desegregaciji“.
Predstavnici crnogorskh institucija, ako i predsatvnici romske zajednice tako su imali prilike da čuju korisne savjete i modele, koji se iako na znatno manjem broju, mogu iskoristiti za rješvanje probelma sa kojima se Romi u Crnoj Gori suočavaju.