12. 03. 2021
Treća po redu destinacija za izložbu “Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana” je Berane, gdje smo zahvaljući direktorici Polimskog muzeja Violeti Folić u četvrtak izložili fototografije devet mladih srednjoškolaca, Roma i Egipćana iz Berana i Podgorice.
Gospođa Folić je otvarajući izložbu nagalasila da joj je posebno drago što su na ovaj način vrata ove važne institucije kulture otvorena za RE zajednicu, jednu od najranjivijih grupacija u Crnoj Gori i to baš kroz radove ovih mladih ljudi koji su kvalitetom, ali i time na koji su način kroz objektiv kamere prikazali kako vide svijet oko sebe, pokazali da je budućnost pred njima.
“Upravo zato smo rado otvorili vrata Polimskog muzeja za ove talentovane mlade i ljude i potrudićemo se da im i ubuduće budu otvorena za sve slične incijative, koje imaj imaju za cilj promociju romsko-egipćanske kulture, kao zajednice koja može ponuditi svoju bogato kultrno-istorijsko nasljeđe”, navela je Folić.
Izložba je jedna od aktivnosti koju Help implementira zajedno sa našim partnerima iz i Romske organizacije mladih “Koračajte sa nama Phiren Amenca”, u okviru projekta “Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori”, zahvaljujući finansijskoj podršci EU odnosno njihovom instrumentu za podršku demokratiji i ljudskim pravima (EDIHR).
Ova izložba nije samo jedna projektna aktivnost, nama je jako bitna, imajući na umu činjenicu da je jako mali broj aktivnosti koje se sprovode na nivou Crne Gore, a koje imaju veze sa promocijom prava Roma kroz neku vrstu umjetnosti, rekao je izvršni direktor “Koračajte sa nama Phiren Amenca” Elvis Beriša.
“Berane je treća opština po broju romskog i egipćanskog stanovništva i svijesni smo svi da je romska zajednica među najpogođenijim, pa možda i najpogođenija od svih ostalih sa ili bez Covida 19, i da nemaju ono što se drugim zajednicama podrazumijeva. Mi u Phiren Amenca smatramo da su mladi Romi i Romkinje najveći branioci ljudskih prava romske zajednice i samim tim je bitno da se prepozna i iskoristi ovakav resurs, kako bismo kao društvo imali bolje rezultate u inkluziji romske zajednice. Nova generacija obrazovanih Roma i Romkinja je i više nego spremna da iskoristi priliku da pokaže koliko može i želi da doprinese crnogorskom društvu, samo nam omogućite pravo na to. To su, kao što vidite, jednom malom aktivnošću vrijedno iskoristili mladi i danas smo bogatiji za jednu izložbu.Ovakva izložba je jedan od inovativnih pristupa mladih Roma i Romkinja koji su kroz objektiv željeli da pokažu da smo drugačiji od onoga kako nas drugi gledaju,” poručio je Beriša.
I Aziz Alija, iz beranske romske organizacije “Pružena ruka” naglasio je da su u uslovima pandemije koronavirusa njegovi sunarodnici dodatano pogođeni.
“Logično je stoga da je protekla godina dodadatno otežala uslove života u oba romska naselja u Beranama – Riversajdu i Talumu. Znate i sami da su uslovi za život i rad, posebno ako nemate stalno zaposlenje, a što je najčešće slučaj kada je riječ o RE zajednici, izuzetno teški i to se u velikoj mjeri osjetilo u našoj zajednici, i pored povremene humanitarne pomoći koju smo dobijali. Dakle u ovim vanrednim okolnostima- pravo na život u pristojinim uslovima, svakako je primarano. Ipak i pored ovih vanrednih okolnosti, posebo mi- mladi Romi i Egipćani- kroz različite aktivnosti u zajednici i uz pomoć nevladinih organizacija radili smo i na drugim segmentima inkluzije Roma i Egipćana u društvo, kroz osnaživanje samih RE- NVO, upoznavanjem sa korpusom ljudskih prava ali i mehanizmima kroz koja ih možemo ostvariti”, nagalsio je Alija koji je posebno ponosan na svoje sugrađane koji su među autorima postavke izložbe.
“Kao Beranac, sa posebnim ponosom mogu reći da su dvojica od devet autora ove postavke -Erđan Beriša i Enis Zumberi (Gianni & Eni) u okviru projekta “Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana” otišli i korak dalje tako što su snimili rep pjesmu “Ko si da mi sudiš” koja je bavi ljudskim pravima naše zajednice”.
Osim Ginnija i Enija, autori izložbe su i Besart Krasnić, Daut Đukatani, Elmedina Jašaraj, Ersan Beriša, Jasmina Beriša, Muhamed Ahmetaj, Sadrija Krasnići. Selektor izložbe je ugledni crnogorski fotograf Dejan Kalezić.
Mi iz Help-a smo posebno zahvalni direktorici Polimskog muzeja što nam je omogućila da izložbu „Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana“ postavimo u ovoj važnoj instituciji kulture koja svojim značajem nadilazi lokalni karakter i sakuplja i čuva istorijske artefakte, ne samo Polimlja, već i Crne Gore od 1955. godine – dakle već više od 65 godina.
Jednako kao crnogorska i kulturne baštine svih ostalih zajednica koje žive na ovim prostorima, čuvaju se u sličnim institucijima, kao svjedočanstvo o trajanju i razvijanju kroz povijest. To međutim nažalost nije tako u slučaju romsko-egipćanske (RE) zajednice, iako su već dugo naši sugrađani i sunarodnici i dijele sa nama i dobro i zlo. Nećemo reći ništa novo kada kažemo da su diskriminacija i etnička distanca glavni uzroci zbog kojih RE zajednica, na ovim prostorima nema svoje sopstvene institucije kulture u kojima bi sakupljali, čuvali i promovisali svoju, ne malu već vrlo bogatu i posebnu istorijsku baštinu.
Nadamo se da će ova izložba kao i druge aktivnosti i vrste pomoć koju Help pruža u više od 20 godina rada sa romskom zajednicom u Crnoj Gori, jednog dana zajedničkim naporima i nas iz civilnog sektora i državnih institucija, rezultirati time da i RE zajednica ima svoje posebno mjesto za sakupljanje kulturnoistorijske baštine. Ali zelimo da isto tako redovno, a ne rijetko, kao ovakvim prilikama i na ovakvim mjestima dijele svoju kulturnu bastinu, sa ostalim zajednicama u Crnoj Gori, gdje su formalno ali još uvijek ne i suštinski – ravnopravni. Ovo je rekli bismo, jedan od dobrih koraka u tom pravcu.
Izložba je prvi put predstavljena 10.decembra na Dan ljudskih prava u Skupštini Crne Gore, a potom 18. februara u Bijelom Polju u javnoj ustanovi “Ratkovićeve večeri poezije”.
Odmah nakon izložbe na istom mjestu smo održali i okrugli sto na kojem se govorilo o konkretnoj inkluziji RE u lokalnu u Beranama. Potrudili da okupimo ovdje i predstavnike romko-egipćanske zajednice ali i naravno i predstavnike institucija sistema – Opštine, obrazovnih i zdravstvenih intitucija, Centra za socijalni rad i Zavoda za zapošljavanje- svih koji su od ključnog značaja za pružanje podrške i pomoći RE zajednici u ovom gradu i redovno, a posebeno u uslovima pandemije koju živimo već godinu dana.
Bila je to prilika da svi skupa razmotrimo koje su to ključni problemi sa kojima se susrijećemo kada je u pitanju inkluzija RE zajednice u Beranama, šta lokalne instutucije i službe, poput socijalnog, zavoda za zapošljavanje, medicinskih i obrazovnih ustanova čine da se ti poblemi rješavaju- kako sa druge strane sama zajednica gleda na pristup ovim službama i institucijama.
Ispred Opštine, a prestavljajući postignuto iz lokalne stragije, Ljubinka Mijović je naglasila da je dugoročni cilj da se prestane sa getoizacijom RE zajednice u ovom gradu, te da je u tom cilju Opština Berane u proteklih godinu dana dodijelila 18 stambenih jednica za građane RE populacije kroz program socijalnog zbrinjavanja.
Svi su se odazavali pozivu u i u intenzivnoj raspravi i dijalogu zaključili da se problemi u pristupu obrazovanju intenzivno i mnogo bolje nego ranije rješevaju uz pomoć nadležnih institucija i podršku NVO organizacija, kroz organizovani prijevoz đaka, mentore u nastavi kao i stipendije za učenike osnovne i srednje škole. Naglašeno je da je situacija sa zapošljavanjem zbog pandemije koronavirusa posebno izazovna u Beranama, kao i drugdje u proteklih godinu dana.
Poseban izazov u ovom gradu, prema riječima predstavnika Centra za socijalni rad, ali predstavnika same RE populacije, predstavljaju nevolje sa neriješenim statusom, a uglavnom je riječ o izbjeglima i raseljenima sa Kosova, koji ovdje žive već više od 20 godina i u međuvremenu su osnovali porodice. Naročito je otežan postupak registracije njihove djece, a time i pristup, zaštita i ostvarivanje nekih od osnovnih prava. I sami predstavnici RE zajednice i Centra za socijalni rad smatraju da je velika birokratija i često, za ovu ugoženu populaciju skupa i nedostižana papirologija, jedna od ključnih prepreka za regulisanje pravnog statusa.
No neregulisani pravni status, prema riječima doktorice Suzane Savović, nije prepreka za pružanje osnovne medicinske zaštite romsko-egipćanskoj djeci u Beranama. Problem sa papirologijom, kako je rekla, nastaje kada su neophodna dalja liječenja, ali ne i za osnovnu zdravstvenu zaštitu.
Dr. Savović je posebno naglasila da su za svu djecu u oba RE naselja u Beranama svake godine organizovana redovna vakcinisanja i da niti jednom nijesu preskočili nikoga- do prošle godine, kada zbog pandemije COVID-19 nijesu mogli organizovati vakcinaciju na uobičejen način posjetom Riversajdu i Talumu.
Skupa smo zaključili da bi po ovom pitanju zajedničkom akcijom instutucija sistema i nas iz civilnog sektora ubrzo mogli pronaći način da organizujemo redovnu vakcinaciju RE djece u Beranama, uz poštovanja svih propisanih mjera za borbu protiv koronavirusa.
I izložba i okrugli sto organizovani su uz poštovanje mjera nadležnih za prevencijn širenja panedmije COVID-19.
Biljana Jovićević
