28.12. 2021
ICT Cortex Akademija je jedan od tri glavna razloga zašto su se brojne crnogorske IT kompanije okupile u ICT kaster. Generalno, problem je isti – fali kadra, nije adekvatno obrazovan, formalnom obrazovanju treba nadgradnja, rekla je intervju za Help-ov portal Valentina Beg-Deljanin, direktorica odjela za obrazovanje u ICT Cortex-u, sa kojima sarađujemo u okviru regionalnog programa RECONOMY .
Sa Beg-Deljanin smo razgovarali o njihovim naporima da se kroz prasku i stručno usavršavanje u što bržem roku povežu obrazovni sistem i pivreda, odnosno tržište rada, odnosno, da se kroz edukativne programe koje nudi ICT Coretex Akademija preko njenih članica, IT kompanije, što brže i što efikasnije stvari kavlitetna IT radna snaga.
Help: Nakon uspješnog starta sa projektom obuke u sedam kompanija, članica klastera ICT Cortex i prvog treninga za srednjoškolce sa Srednjom stručnom školom “Vaso Aligrudić”, vi ste nakon toga organizovali još par uspješnih obuka, što je na kraju rezultiralo formiranjem Akademije. Kako je taj razvojni put išao?
Beg-Deljanin: Mi smo u početku organizirali sa Srednjom elektrotehičkom školom “Vaso Aligrudić” realizaciju njihove praktične nastave u našim kompanijima. Imali smo više faza samog projekta, jer smo između ostalog, osim samog pružanja znanja htjeli pružiti i neke stručne vještine, i uputiti malo djecu u tržište rada. To su uglavnom djeca trećeg i četvrtog razreda srednje škole, koji su već ove godine, ajmo reći, spremni za početak rada ili dalje školovanje.
Oni su prije svega dobili jedan uvodni kurs, koji se bazirao na nativnom PHP-u i nakon tog kursa koji je polagalo 60 đaka, imali smo eliminacioni test koji su provodili njihovi profesori, sastavljeni u surdanji s nama. Nakon toga njih 28 je podijeljno u grupe i išli su na praksu u sedam kompanija.
Oni su imali simulirani prizvodni proces, koji je imao sve faze kako to izgleda i u pravom životu- izrađivali su web aplikaciju informacioni sistem za svoju školsku biblioteku. U samom startu su dobili, u projektnom zadatku i tehničkoj dokumentaciji, klikabilni prototip završeni frontent dio i zvaršenu bazu podataka, što su trebali povezati u laravelu, što je najsuvremnija tehnologija koja se koristi na tržištu rada. Znači isključivo u backendu su kodirali, ali su kroz taj rad, kroz gotovi prototip i bazu podataka, naučili i o samim bazama podataka i o frontendu, backandu i svemu tome zajedno.
Tu je zanimljivo istaknuti da su, od njih, dvoje đaka ove godine radili outsource za Bild studio upravo frontend dio, čisto da podvučemo kako su kroz neki backand ipak naučili i frontend.
Help: A najboljem od njih, đaku Jovanu Popoviću ste omogućili i dodatno učenje kao i rad u jednoj od članica Cortexa.
Beg-Deljanin: Jeste, Jovan Popović je takođe dobio zaposlenje u jednoj od naših članca Coinis-u, a u drugoj članici na Logate akademiji pohađa kurs iz developmenta. Kurs je u vrijednosti od 1200 eura i to je zaista sjajna prilika da se dodatno usavrši. I on, kad završi školu, osim što već ima zaposlenje, biće stvarno, kako se to u ovom svijetu kaže –mašina.
Help: Ovo je praktično bio jedan pilot projekat, koji se pokazao jako uspješan- povezivanje privrede, prije svega one koja se bavi IT tehnologijima, sa obrazovanjem da bi se podigao nivo znanja i sposobnosti. Da li ste imali neku povratnu informaciju i reakciju od ostalih škola? Ako se ne varam, imali ste saradnju i sa srednjom stručnom školom iz Berana?
Beg- Deljanin: Jeste. Znači to je sad novi ciklus ”let’s do IT” prakse koji će biti dio velikog program Cortex Akademije, i ide na nivou pet gradova u Crnoj Gori. Nakon što je bio uspješan pilot projekat sa školom “Vaso Aligrudić”, mi smo se odlučili na ono što nam je bila želja i ranije, ali sada smo stekli neke dodatne uvjete za realizaciju – poširili smo se na pet gradova. Tako da, osim Podgorice, imaćemo praksu za đake iz Berana, Bijelog Polja, Nikšića i Pljevalja. Mapirali smo po dvije škole u svim tim gradovima, prije svega srednje stručne škole, koje rade po curriculumu ili računari i mrežni sistemi, ili trehničari za razvoj web i mobilnih aplikacija. Oni u svojim curriculumima već imaju web programiranje i oni su nam prirodno neka bazna skupina, da ih već u toj dobi edekujemo za dalje. A pored njih smo mapirali i gimnazije, jer oko 80 posto kadra u svim IT kompanijima dolazi iz gimnazija, naravno nakon fakulteta. Ono što fali gimnazijalicima, iako imaju jako dobre radne navike i odgovornost, međutim je uža specijalizacija. I onda smo odlučili da i njima pružimo priliku, ukoliko to bude moguće ove školske godine realizirati, uz sve ostale obaveze, da i oni plasiraju timove za praksu.
Odmah bi se nadovezala kako bi to trebalo izgledati:
Upravo su u srijedu (22.decembar) završene prijave. Sa školama još uvijek skupljamo spiskove đaka. U tih pet gradova biće po dva tima po 11 iz svake škole, možda ih i izmiješmo, to je nešto što ćemo prilagoti broju prijavljenih i uspješnosti projekta. Deset timova je sve ukupni kapacitet projekta i deset timova će ići u deset kompanija, kao što je prošle godine išla škola “Vaso Aligrudić”, ali sada će to biti više škola. Optimalno bi bilo da sudjeluje svih devet do 10 škola, da svaka ima svoj tim koji ide u kompaniju, da ima nastavnika koji prati, mentora iz kompanije i na kraju također prezentaciju tehničkog rješenja na nivou pet gradova.
Isto kao prošle godine mi ćemo napraviti uvodne kurseve, međutim nešto proširene ove godine. Osim PHP, radiće i objektno orjentisano programiranje. Imaće dva eliminaciona testa i onda ćemo po jedan tim iz svake škole, koji će imati od pet do sedam đaka, uvesti u praksu takođe da rade web aplikaciju za školsku biblioteku. Od maja do juna ili jula, to su sad već samo neki okvirni periodi, ali krajem školske godine, biće organizirano da dolaze osam nedjelja u kompanije u Podgoricu, gdje će raditi na zadaku, a ostatak sedmice da rade doma uz nadzor profesora i praćenje mentora, preko naših softvera, na tom zadatku.
Takođe imali smo i vrlo uspješne sastanke sa opštinama Berane, Bijelo Polje, Nikšić, Pljevlja naravno Glavni grad Podgorica, koji su podržali ovaj projekat. Tako ćemo prijevoz i hranu, odnosno troškove logistike, što se tiče svake od tih opština, pokriti u suradnji sa opštinama.
Help: Pretpostvljam da ste imali dobru povratnu reakciju, kako od škola tako i ostalih državnih institucija!? Vaš primarni cilj je bio da povežete privredu i obrazovanje, da bi što sposobnije i kvalitetnije kadrove imali na raspolaganju. Da li imate podršku i drugih iz privredne zajednice?
Beg-Deljanin: Privredna zajednica i stoji iza ovoga, jer ICT Cortex je kao što znate udruženje IT kompanija i sada se već članstvo bliži brojci 20. Tako da privreda s te strane zaista podržava ovaj projekat, vidi benefite. Recimo u nekom procentu od 10 posto je to instant rezultat. Jer prošle školske godine, od 30 đaka, troje ih je dobilo nekakav angažman, bilo stalni ili honorarani, dok će se rezultati za ove ostale vidjeti ili dogodine ili za tri godine. Uglavnom gradi se kadar – vremenom, ali privreda to prepoznaje i privreda stoji iza ovoga.
Help: Ne samo IT privreda, već pretpostavljam i u svim drugim segmentima ekonomskog razvoja IT stručanjci su veoma potrebni, bolje rečeno neophodni u današnje vrijeme?
Beg-Deljanin: IT indrustija generalno mijenja strukturu tržišta rada u svim sektorima. Ne postoji više sektor u kojem nije potreban IT stručnjak. Što se nas tiče, mi ovdje imamo veoma dobru surdanju sa Crnogorskim Telekomom, ali on i dalje spada u dio komunikacija. Što se tiče nekog širenja, namjeravamo naravno obrazovati kadar za javnu upravu i za energetiku, turizam i sve ostalo, ali nam je sada fokus na IT kompanijama, čisto radi resursa sa kojima mi raspolažemo.
Help: Onda formiranje Akademije u sklopu ovoga dođe kao neki logičan slijed?
Beg-Deljanin: Cortex Akademija je zapravo nešto šira slika od same prakse za srednjoškolce, više je situacija takva da je praksa za srednjoškolce, jedan od smjerova Cortex Akademije.
Akademija je jedan od tri glavna razloga zašto su se kompanije okupile u ICT Cortex-u. Generalno problem je isti – fali kadra, nije adekvatno obrazovan, formalnom obrazovanju treba nadgradnja i onda kompanije kada zapošljvaju ljude, provode dosta vremena i ulaganja na taj “on boarding” proces, gdje od ulaznog nivoa, kreiraju praktički juniora. I same kompanije već dugo godina provode dodatne edukativne programe koji im služe između ostalog kao “on boarding”.
Mi smo sada okupili sve edukativne programe koje nude naše članice pod jedan kišobran Cortex Akademije, gdje je bila jedinstvena prijava, a edukacija će se provoditi u kompanijama. Imamo 13 edukatora: Alicorn, Amplitudo, Bild Sudio, Coinis, Codeus, Codepxel, Logate, Data Design, DigitalBee, Oykos Devolopment, Omnitech, Optimus Academy Samrt i Sky Sat iz Herceg Novog. Svima je sjedište u Podgorici, osim Sky Sat-u.
To će sve trajati od februara do jula. Prijave su se završile, imao preko 1000 prijava, ali naravno moraćmo provesti neku vrstu selekcije. To će raditi kompanije za primitak u svoje programe i ja vjerujem da će to iznjedriti dosta novih zaposlenih, jer sve te obuke za najbolje nude zaposlenje po završetku obuke.
A pored toga, što se tiče Cortex Akademije, mi smo organizirali i neke, jer interes je zaista veliki, a ne mogu svi dospjeti u kompanije, kurseve koji su u suradnji sa ostalim partnerima. Imaćemo konkrenije detalje o njima u januaru, ali radi se o pet velikih oblasti koje prate i edukativne programe u članicama, to su projekti menadžment, dizajn, programiranje- koje sadrži i web aplikacije i mobilne aplikacije i backand i frontend usmjerenje, testiranje softwera i marketing kao neka kruna tog proizvodnog procesa, nakon što se proizvod završi. Trenutno imamo kurseve koji su ponuđeni u kompanijama i online i ukupan broj prijava je rekao 1000.
Help: Vii ste ove godine učestvovali na nekoliko važnih međunarodnih IT događaja, uključujući i Digital Summit, gdje ste postigli i rezultate. Nekoliko vaših čanica je u saradnji sa školom “Vaso Aligrudić” osiguralo jedan značajan projekat vrijedan preko pola miliona eura. Da li to pokazuje koliki je nivo i kvalitet onoga što ste do sada postigli u povezivanju i podizanju nivoa obrazovanja i privrede?
Beg- Deljanin: Mi smo prošle godine paralelno sa praksom pokrenuli sa školom i aplikaciju za Regional Challenge Fund. Tu se radi o unaprijeđenju obrazovanja kroz kooperativno obrazovanje, i s obzorom na dosta jak konzorcij i dobar program dobili smo taj grant.
Tako da ćemo školu opremiti sa najsuvremenijom opremom, već smo nabavili i računare i druge alate koji su nam potrebni i za rad i za praksu, da je izrađuju same škole. I u sklopu toga biće i obuka za nastavnike. To je praktički plasiralo Elektrotehničku školu “Vaso Aligrudić” u sam vrh što se tiče opremljenosti škole i vjerujemo da će to zaista gurnuti obrazovanje par koraka naprijed. Sada će kadrovi koji dolaze iz te škole biti par koraka ispred kadrova koji su na fakultetu.
Naš je plan ili želja da sličnu ili istu stvar napravimo i sa ostalim školama koje surađuju sa nama. O tim detaljima ćemo znati više u narednim mjesecima, ali u svakom slučaju to je nešto što znato pomaže školstvu. Jer na primjer, kroz našu fondaciju “Čini dobro” opremili smo i školu u Nikšiću, sa 30 računara. Kada imate u curriculumu programiranje i razvoj web aplikacija nije zgodno da je oprema na kojoj se radi zastarjela ili da je nema i da se sistemi podižu cijeli školski čas, pa tako prođe toliko vremena da vi praktično morate pisati kod na papir. To je definitivno nešto što treba promijeniti kroz ovakave incijative, i kroz naš mi rad pokušavamo unaprijediti školovanje.
Help: Pretpostavljam zbog svega do sada urađenog, dobili ste i podršku države. Potpisali ste ugovor o saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja na tri godine vrijedan milion eura.
Beg-Deljanin: Da, vrijedan je milion eura, s tim da pola finansira država, a pola ulažu članice koje su dio Cortexa.
Help: Dakle država je prepoznala interes za saradnju sa vama?
Beg-Deljanin: Pa da, kofinasirani smo od strane države, što je zaista veliko priznanje za jednu NVO jer pokazuje da imamo ozbiljne projekte, da smo od ozbiljnog interesa za ekonomiju i državu i da radimo projekte i stvari koje unaprjeđuju cijelo društvo.
Uglavnom početkom decembra smo potpisali ugovor na tri godine, kojim smo dobili podršku u vrijednosti od pola milijuna eura, a ostalih pola milijuna ulažu članice. Ugovor je na tri godine uz, nadamo se, izvjesnost da će se nastaviti nakon te tri godine.
Help: Već smo pomenuli da se razvoj obrazovanja u IT sektoru ne tiče samo IT privrede i industrije već i svih ostalih oblasti privrede i društva u cjelini. Sa Help-om u okviru projekta RECONOMY sarađujete i na jednom od programa koji se tiče razvoja agrikulture. Trenutno je taj projekat u fazi istraživanja. Šta slijedi?
Beg –Deljanin: Agritech je nešto što se definitvno u Evropi dobrano koristi- ajmo reći, pametno usmjerenje u agrikulturi i ekonomiji. U Crnoj Gori je to na jako niskom nivou. Upravo sada, kako ste rekli, istraživanje je u toku. To radi kolegica eksterna konsultantica, ali ono što ja znam je da su u toku obilasci na terenu, da se neki rezulati od tog istraživanja izvlače. U nekim kompanijima je to na dobrom nivou, ali većinom treba dosta poraditi na digitalizaciji poljoprivrede, ajmo to tako nazvati.
Primjera radi još bih spomenula- kada je riječ o ovoj praksi, nakon samog završetka prošlog pilot projekta, kada su đaci dobili od nas i Arduino pakete za robotiku, mi smo početkom ove školske godine, negdje u oktobru ili novembru, organizirali obuku iz digitalne elektronike za njih za korištenje tih Arduino paketa. Onda su oni u nešto više od mjesec dana sa našom članicom, Optimus Academy Smart i profesorima sa Univerziteta, prošli od primijenjene matematike, osnova logike, osnova programiranja, elektronike, do izarde praktičnog projekta, 3D štampe itd. I tu su, među zanimljivim projektima, bili i pamenta hranilica za ribe, čime želimo istaknuti da nismo završili sve samo na prezenatciji tehničkih vještina, već smo radili i dalje na podspješivanju edukacije. I nadamo se da ćemo to tako nastaviti sa ovim projektom u 2022.
Help: Rekli ste da ste za ove obuke imali 1000 prijava. Da li to znači da postoji veliko interesovanje mladih za obuku i usavršavanje u IT tehnologijama?
Beg-Deljanin: Postoji dakako. U srednjim školama smo imali dosta dobar odaziv, naravno uz pomoćnastavnika, jer su djeca ponekad malo pasivnija nego što bismo mi očekivali, ali to je logično, jer im je glava u raznoraznim drugim stavrima, pored škole. Ali na fakultetima je bio dosta dobar odaziv, tamo nam je bila puna sala, imali smo dosta upita i putem telefona i putem email-a. Dosta ljudi je zainteresirano i za prekvalifikaciju ili samo specijalizaciju, jer ovo je jedna industrija koja je zaista stabilna.
U ovom prethodnom kovid razdoblju se pokazala kako je praktički jedina koja raste cijelo vrijeme, koja više nije budućnost već i sadašnjost – i to nužna sadašnjost. I koja se osim što je stabilna i stalno raste iz dana u dan mijenja. Tako da su specijalizacije i cjeloživotno učenje jednostavno uvjet za ostanak u toj industriji. Dosta nam je prijava došlo i od starijih. Kad kažem starijih, mislim na ljude koji su već karijerno bili predodređeni, zbog fakulteta ili škole, i koji se sada žele prekvalificirati u IT industriju, bilo to da je to marketing ili programiranje…
Help: I na kraju da li nam možete dati jednu kratkoročnu najavu vaših planova?
Beg-Deljanin: Osim samog provođenja ovih edukativnih programa u našim kompanijima, planiramo sve te polaznike pratiti cijelo vrijeme, nuditi neke ekstra nastavne aktivnosti, kao što su obuke za neke vještine. Za srednjoškolce je to već provedeno prošle školske godine a biće i ove. Također, što se tiče tih online kurseva kako ih sada zovemo, tu postoje dvije grupe ljudi. Dakle neki koji se samo žele spcijalizirati usavršiti ili prekvalificirati, ako ne traže zaposlenje – na njima je da ispune uvjete koje traži sam kurs. Ako slučajno traže zapslenje i nisu u ovom programu obrazovanja kod edukatora, njima ćemo također ponuditi mogućnost da uđu u našu HR (ljudski resursi) bazu, na način da ćemo im dati rok od par mjeseci da sagledaju kurs koji su odabrali, a onda će dobiti praktični zadatak od kojeg će morati napraviti mini projekt da bi se mi onda mogli dalje usmjeravati prema kompanijama u svrhu zapošljavanja ili stavljanja u bazu pa kad zatreba da ih možemo izvući iz baze.
Help: Kada je riječ o ovim drugim kursevima, dakle ne saradnji sa školama- već o ljudima koji žele da se prekvalifikuju ili usavrše, da li su kursevi na vašoj Akademiji pristupačni?
Beg-Deljanin: Jesu. Većina kurseva na našoj platformi je besplatna. Naplaćuju se kursevi koji su sertificirani na nacionalnom nivou, kao što je kurs iz Oykos developmenta koji u stvari odgovara jednom modulu iz školskog curriculuma, koji je preslikan za odrasle, kao dio nacionalnog obrazovnog programa. Oykos development je sertifikovan za provođenje tih programa i nudi kurseve koji su modularni dijelovi tog programa, tako da se oni sa razlogom plaćaju. Logate akademija isto, zbog svje tradicije i zbog svojih sertifikata i Digital Bee koja je takođe sertificirana za obrazovanje. To su jedini kursevi koji se plaćaju, a ostali su besplatni.
I također za sve imamo jednu jako dobru podršku od strane Glavnog grada Podgorice, oni su u sklopu svojih godišnjih stipendija odvojili određen dio stipendija upravo za IT sektor, jer je prepoznat kao ključna grana razvoja ekonomije. Imaju starndardne kriterijume, su to moraju biti studenti završnih godina sa visokim prosjekom, i oni imaju sve kurseve, pa i ove koji se plaćaju, besplatno, uz narvno praksu u kompaniji.
A što se toga tiče, znanje je u ovom slučaju zaista pristupačno, ono što nas brine je činjenica da ljudi često olako shvataju ponuđeno obrazovanje, kada je besplatno, više ga cijene kada se plaća. Međutim mi idemo u dobroj vjeri da će se stvarno prepoznati i ozbiljno shvatiti mogućnost koju nudimo, jer ako neko samo prođe edukaciju da bi je prošao u konačanici, neće zadovoljiti, jer neće dobiti formalan papir i neće dobiti zaposlenje.
Nama je cilj da zaista obučimo ljude, da oni dobiju vrijednost, da znaju raditi da se usavrše, i u konačnici da nam svima zajedno pomognu da podižemo sektor na jedan viši nivo.
Help sarađuje sa kasterom ICT Coretex na regionalnom program RECONOMY.
RECONOMY je regionalni inkluzivni zeleni program privrednog razvoja Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida), koju sprovodi HELVETAS Swiss Intercooperation u partnerstvu sa drugima u zemljama Istočnog partnerstva i Zapadnog Balkana.
Biljana Jovićević
