21.10.2020
Borba za nečija ugrožena prava počinje onda kada iz stomaka dobijete potrebu da stanete u nečiju ili sopstvenu zaštitu, rekla je otvarajući radionicu -trening za izgradnju kapaciteta romsko-egipćanskih (RE) NVO organizacija u Crnoj Gori, Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava (HRA).
Naravno, kako je dodao Danilo Ćurčić, stručnjak iz Srbije, iz Incijative 11 za ekonomska i socijalna prava (A11initiative) upravo iz oblasti zaštite ljudskih prava, a posebno zaštite manjinskih grupa, osim pobune iz stomaka, veoma je važno znati i kako se i gdje pobuniti i kome se obratiti za pomoć i zaštitu.
Na dvodnevnoj radinonici, koju su Help i Romska nevladina organizacija mladih “Phiren Amenca” organizovali uz pomoć Akcije za ljudska prava (HRA), aktivisti romskih organizacija civilnog društva (NVO) su imali prilike da se upoznaju sa iskustvima i konkretnim primjerima organizacija i grupa koje se bave zaštitom ljudskih prava, da podijele sopstveno iskustvo iz dosadašnjeg rada i da čuju kako i na koji način se ubuduće uspješnije mogu zalagati za konkretne ciljeve.
Kada je riječ o diskriminciji RE populacije u Crnoj Gori, kao jedna od primjera, gdje je angažovanje NVO i obraćanje međunarodnim instutucijama urodilo plodom, naveden je slučaj protjerivanja i zamalo linčovanja romskih porodica u mjestu Božova Glavica kod Danilovgrada.
Podsjetimo, do protjerivanja Roma je došlo nakon što je u noći između 14. i 15. aprila 1995. godine nakon što je maloljetnu djevojku navodno silovao maloljetni Rom iz naselja Božova Glavica, nekoliko stotina građana Danilovgrada krenulo u osvetnički pohod. U tom naselju je bilo 74 Roma, od kojih su skoro polovina bila djeca. U rušilačkom pohodu uništeno je i spaljeno čitavo naselje, a Romi su uspjeli da pobjegnu.Policija je upozorila Rome da moraju da bježe, te da ih oni ne mogu zaštiti.
Jedan od prisutnih na našoj radionici bio je tada četvorgodišnje dijete i kaže da se i danas sjeća te noći, i toga kako im na autobuskoj stanici nijesu htjeli dozvoliti da uđu u autobus.U svakom slučaju, osam godina kasnije- 2003. godine, Komitet Ujedinjenih nacija protiv torture sa sjedištem u Ženevi, donio je odluku da je država Crna Gora dužna da nadoknadi štetu za 65 Roma, koji su aprilu 1995. godine na nehuman i ponižavajući način protjerani iz svojih kuća u naselju Božova Glavica kod Danilovgrada, u iznosu od 6 miliona eura.
Razgovarano je o poznatim slučajevima iz regiona od kojih su neki završili i pred sudom za ljudska prava u Strazburu, i bili pozitivno riješeni u korist građana čija su prava povrijeđena, kao što je primjera radi najpoznatiji slučaj u regionu- iz Bosne i Hercegovine poznat kao “presuda Sejdić Finici”, koja međutim ni više od deset godina kasnije još nije sprovedena u praksi.
Naime, Dervo Sejdić i Jakob Finci, građani i državljani BiH romske i jevrejske nacionalnosti, predali su državu BIH Sudu za ljdska prava u Strazburu, zato što im Dejtonski sporazum, kojim je okončan rat u BIH, a koji ujedno služi i kao Ustav BIH, ne omogućava, odnosno krši, jedno od osnovnih prava -da se kandiduju za državne i lokalne funkcije u zemlji. Prema Dejtonu to pravo u BIH, garantovano je samo državljanima BIH iz reda tri konstitutivna naroda -Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Sud u Strazburu presudio je u korist Derva Sejdića i Jakoba Fincija i provođenje te presude jedan je od ključnih uslova za napredak BiH u eurointegracijima, ali se, budući je riječ o “par excellence” političkom pitanju presuda ne sprovodi iako BIH predstoje izbori 15. novembra.
Kako je trener Danilo Ćurčić naglasio, veoma je važno znati sve mehanizme i institucije koje stoje na raspolaganju od domaćih do međunarodnih, no prije toga je potrebno precizno utvrditi cilj- i to kroz komunikaciju sa samom zajednicom, u ovm slučaju RE.
U procesu definisanja cilja koji se želi postići, mora se voditi računa o ravnopravnoj zastupljenosti stavova i mišljenja svih članova zajednice, poput stavova žena i djece, ne samo lidera zajednica, potom je tu određivanja načina borbe za njihova prava, pravnim sredstvima, kampanjom medijskog pritiska, traženjem podrške od brojnih međunarodnih instutucija za zaštitu ljuudskih prava, pozivajući se na konvencije i standarde koji se primjenjuju u praksi, ali i o tome da se u postizanju određenih ciljeva zajednici ne nanese više štete nego koristi.
U praktičnom dijelu rada, drugog dana (21.10), uz pomoć trenera osmišljenja je cijela jedna kampanja za zagovaranje bolje zaštite prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori.
Radionica je organizovana u okviru projekta “Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava RE u Crnoj Gori” koju Help realizuje u saradnji sa partnerskom organizacijom Romska organizacija mladih “Kočajete sa nama-Phiren Amenca” a koji finansira Evropska unija preko EDIHR-a.
U nastavku vam prenosima atmosferu sa radionice održane u hotelu Voco u Podgorici:
