14.02.2020
Ova 22-godišnja Novljanka, koja je prije dvije godine učestvovala u njemačkom tv programu „Deutschland such den Super star“, na završnoj je godini germanistike, a sljedeći joj je cilj stipendija za Hajdelberg ili Berlin.
Da nije bilo brata koji joj je sugerisao da upiše studije bila bi frizerka ili visažistkinja, danas je srećna što se sama, već četvrtu godinu u Nikšiću, bori za svoju budućnost koju vidi van Crne Gore. Osim studija bavi se i aktivizmom na promociji RE posebno ženskih prava.
Intervju sa Linda Jefkaj radimo u sklopu projekta Civilno društvo u akciji promocije i zaštite prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori, u okviru kojeg promovišemo ženske uzore. Projekat finansira EU, a realizuju ga Help i romska organizacija mladih Koračjete sa nama -Phiren Amenca.
Help: Linda u jednom intervju koji sam na Roma.net-u čitala o Vama, rekli ste da ste uvijek pred sobom imali uzor i motivaciju –brata.
Jefkaj: Moj početak je bio malo teži. Jeste, moj brat mi je bio uzor u svemu. On je završio ovdje u Nikšiću psihologiju. I poslije srednje škole on je bio taj koji mi je dao instrukcije šta bih mogla da upišem. Pošto sam ja uvijek željela da upišem njemački, jer sam voljela njemačku kulturu i njemački jezik –najbolja opcija mi se sama nametala –njemački jezik, germanistika.
Help: To je sjajno.
Jefkaj: Da, ispričaću Vam. Prvo, nakon srednje škole nijesam uopšte imala namjeru da upišem fakultet. Zašto? Zato što sam oduvijek željela da budem frizerka, a uvijek sam imala talenat za frizure i šminku, međutim na kraju sam ipak upisala fakultet. Tu je ključnu ulogu odigrao moj brat, koji me savjetovao da ipak upišem studije. Kako je rekao, tačno-ti imaš talenta za frizure i šminku ali to možeš uvijek završiti, probaj sa studijama.
I tako, fakultet sam upisala 2016. godine i ovdje sam sada na trećoj, završnoj godini, ostao mi je još jedan semestar.
Help: Vi ste rođena Novljanka, a intervju radimo u Nikšiću gdje ste na studiju. Osim učenja anagažovani ste i u civilnom sektoru. Odakle motivacija za to?
Jefkaj: Radim u Centru za romske incijative. Upoznala sam se sa njihovim radom na jednom od seminara koje sam pohađala. Potom su mi ponudili da se angažujem na njihovim projeketima. Shvatila sam da je to vrlo dobra opcija budući da sam ovdje u Nikšiću gdje studiram i gdje je njihovo sjedište. Oni su mi naravno izašli u susret da radaim četiri sata dnevno da bih uskladila obaveze sa učenjem. Radim na projektu inkluzije Roma i Egipćana, sa fokusom na žene. Ovdje sam stekla radno iskustvo i usput naučila puno toga o aktivizmu.
Help: Kako, kao mlada i uspješna Romkinja, vidite svoju ulogu na promociji prva ženske romske populacije u Crnoj Gori?
Jefkaj: Znamo da romska populacija u Crnoj Gori ima puno problema, susrijećemo se sa različitim distancama i raznim oblicima diskriminacije. Najprije ja kao pozitivan uzor i kao pozitivan primjer među Romima i Egipćanima želim da pomognem mojoj zajednici u svakom snimslu. Prvo da im dokažem da mogu da postignu sve što žele.
Romkinje prije svega treba da se fokusiraju na sticanje obrazovanja, potom samopouzdanja, da steknu znanje i iskustvo u mnogim oblastima. Jako je međutim teško raditi sa našom populacijom.
Help: Zašto?
Jefkaj: Zato što nam nije lako podići nivo njihove svijesti da je sve što radimo fokusirano za njihovo dobro. To je veliki izazov…
RE brojna ali siromašna, rad sa zajednicom veoma težak
Help: Koliko imate uspjeha u radu sa zajednicom sa RE populacijom i šta su glavne prepreke?
Jefkaj: Prepreke su to što je primjera radi u Nikšiću veliki broj Roma i Egipćana, ali oni žive u veoma siromašnim uslovima, i da bi se taj status poboljšao, to je jako dug proces i mukotrpan rad. Raditi na dugoročnim projektima zahtijeva i dosta novca i dosta rada i dosta iskustva, ali sve se to stiče vremenom.
Mislim da je način na koji sada radimo jako dobar put i da je to način da dokažemo i pokažemo da je RE zajednici potrebna velika pomoć.
Help: Konkretno, znam da je fokus organizacije Centra za romske incijative u najvećoj mjeri na sprječavanju ranih brakova. Koliko tu imate uspjeha?
Jefkaj: Imamo dosta uspjeha, s obzirom na to da Fana (Delija, predsjednica organizacije) konstantno radi na spječavanju ugovorenih brakova. Spriječeno je do sada ukupno 84 slučaja sklapanja prijevremenih ugovorenih brakova. Ali problem je u tome što ni jedan od tih slučajeva nije krivično prijavljen.
Problem je između ostalog i što institucije po ovom pitanju moraju da se mnogo više anagužuju. Na žalost, imamo jako veliki broj takvih slučajeva, bukvalno svakodnevno radimo na sprečavanju ugovorenih brakova, preko kampanje, preko raznih prezentacija i edukacija. Prvo moramo doći do tih mladih djevojaka da razgovoramo sa njima, sa porodicom, da probamo da promijenimo tu tradiciju, kako to oni zovu, iako to nije tradicija.
Mislim postoje razni običaji kod nas, ali to sve može da se promjeni. Obrazovanjem i setom drugih stvari možemo doći do promjena u društvu, ali kao društvo u cjelini mi to još ne vidimo kao zajednički problem na kojem svi treba da rade. To se obično gura po strani i tako se problem ne može riješiti.
Help: Koliko često Vam se dešava da, kao neko ko je imao punu podršku svoje porodice da se obrazuje i nastavi da gradi sopstveni život samostalno, imate priliku da nametnete svoj sopstveni primjer i ubijedite određenu porodicu da odustane od namjere da sopstveno dijete žrtvuju za ugovoreni brak?
Jefkaj: Ja takođe dolazim iz romske porodice, obično im kažem da ni meni na početku nije bilo lako, da se obrazujem i uđem u sistem, iako sam uvijek imala podršku moje porodice, roditelja. Okolina pak u kojoj živim je drugačije shvatala to što sam otišla sama u drugi grad da nastavim školovanje i samostalno već živim četiri godine. Ali uspjela sam, i trudim se uvijek da im stavim do zanja da i one to mogu.
Help: Da li se susrijećete, da li ste se ranije susrijetali sa diskriminacijom i na koji način se nosite sa time?
Jefkaj: Moram priznati da se nijesam susrijetala sa diskriminacijim, mada mi se događalo da ljudi, primjera radi po imenu i prezimenu na fakultetu prepoznaju da sam Romkinja, ali to mi nije bila prepreka za uklapanje i usvaršavanje. Naprotiv čak iako su mi dali do zanja da me smatraju drugačijom , ja sam im dokazala da je to moja prednost, da sam zbog toga bolja.
Help: Šta su Vaši planovi za budućnost, kada završite germanistiku ?
Jefkaj: Pioritet mi je da do avgusta mjeseca završim studije, da zavrsim ovaj semestar i diplomiram germanistiku. Potom želim da apliciram za stipendiju u Hajdelbergu ili Berlinu. Sljedeći korak su magistarske studije, pa onda dalje.
Budućnost vidi van Crne Gore
Help: Dakle svoju budućnost vidite vani?
Jefkaj: Jeste, mada nakon školovanja želim da ostavim neki pečat u Crnoj Gori da steknem neko radno iskustvo, ali moj ostatak života vidim u Njemačkoj.
Help: Šta bi bila Vaša poruka za mlade Romkinje u Crnoj Gori, kako da se bore za svoja prava?
Jefkaj: Najprije bih rekla su entuzijazam, hrabrost i upornost važne stavke, ja sam se uvijek oslanjala na svoju hrabrost. Uvijek sam se trudila da steknem neko iskustvo kroz komunikaciju sa društvom sa institucijama. Na fakultetu mi u početku nije bilo lako, ali sam uvijerena da se upornošću, što je bio moj slučaj sve može postići, i da se svaki trud na kraju isplati.
Help: Kakva je Vaša komunikacija sa profesorima i kolegama na fakultetu?
Jefkaj:Jako dobra. Osim toga mogu reći da sa sarađujem sa puno lektora, profesora iz inostranstva iz Austrije, Švajcarske i Njemačke, i sa njima je saradnja još i bolja. Oni, rekla bih, mnogo bolje razumiju naše i sposobnosti i nesposbnosti.
Help: Mislite sa profesionalne tačke gledišta ili zbog toga što ste vi Romkinja?
Jefkaj: Ne, to nema veze zbog toga što sam ja Romkinja već sa pristupačnošću. Prosto su profesori-lektori iz inostranstva mnogo pristupačniji od profesora ovdje, kako meni tako i ostalim kolegama studentima. Na žalost to je tako i nadam se da će se to nekad promijeniti.
Help: Kakvi su vaši odnosi sa kolegama?
Jefkaj: Sa kolegama imam odličnu komunikaciju, ovdje sam stekla jako dobro društvo. Lijepo mi je sa njima, ima ih iz svih krajeva Crne Gore , a ja sam ovdje savim sama, niko iz Herceg Novog nije upisao germanistiku. Možda je i bolje da sam bila sama na početku.
Biljana Jovićević
